Tuesday 20 May 2014

Moj deda snimatelj!!


Jugoslovenski Centar Tito added 12 new photos.
6 April · 
Na današnji dan, 6. aprila 1941. godine, tačno pre 73 godine avijacija Hitlerove nacističke Nemačke i Musolinijeve fašističke Italije uranim jutarnjim satima izvršila je agresiju na Jugoslaviju i bombardovala Beograd.
Nemačko i Italijansko bombardovanje 1941.
Avijacije Nemačke i Italije bombardovale su Beograd 6. aprila 1941, što je označilo početak invazije na Jugoslaviju.
Deset dana ranije Kraljevina Jugoslavija pristupila je paktu sa silama Osovine. Usledili su protesti u zemlji i državni udar kojim je sa vlasti svrgnut Knez Pavle. Zemlja se približila zapadnim Saveznicima, i to u trenutku kada je Hitler nameravao da započne Operaciju Barbarosa protiv Sovjetskog Saveza. Hitler je lično, 27. marta doneo odluku da se bombarduje Beograd i okupira Jugoslavija. Izvršenje zadatka je povereno 4. vazdušnoj floti pod komandom pukovnika Aleksandra Lera. Operacija bombardovanja Beograda imala je tajni naziv „Strašni sud“ (nem. Strafgericht). Predviđajući rat, jugoslovenska Vlada i Vrhovna komanda su Beograd proglasile „otvorenim gradom“.
Šestog aprila, u 6:30 ujutru, bez objave rata, sile Trećeg rajha su napale Kraljevinu Jugoslaviju. Njihove vazdušne snage su bombardovale Beograd koristeći 234 bombardera i 120 lovaca (ukupno 484 aviona 6. i 7. aprila). Avioni su poleteli iz Beča (Cvolfašing, Viner Nojštat, Aspang), Graca i Arada. Grad je bombardovan u četiri naleta 6. aprila, i ponovo 7, 11. i 12. aprila 1941. Upotrebljeno je oko 440 tona zapaljivih bombi.
Beograd je od napada iz vazduha branio elitni Šesti lovački puk i jedinice protivvazdušne odbrane Vazdušne zone Beograd. Ne zna se tačan broj aviona koje su oborili jugoslovenski piloti, ali se iz raznih izvora ovaj broj procenjuje na 42 do 48. U borbama je poginulo 11 jugoslovenskih pilota.
Posledice
U bombardovanju Beograda 1941. poginulo je 2.274 ljudi (procene: 2.271-4.000, nemačke procene 1500-1700). Porušeno je 627 zgrada, veoma oštećeno 1.601 zgrada, delimično oštećeno 6.829 zgrada. Najznačajniji spomenik kulture uništen u bombardovanju je Narodna biblioteka sa 300.000 knjiga, uključujući srednjovekovne spise neprocenjive vrednosti. Prema nemačkim izvorima, starinski način podizanja kuća i loše organizovana protivpožarna i civilna zaštita su doprineli stradanju velikog broja ljudi.
Nemački feldmaršal fon Klajst je na suđenju posle rata izjavio:
„Vazdušni napad na Beograd 1941. godine imao je prvenstveno političko-teroristički karakter i nije imao ništa zajedničko sa ratom. To bombardovanje iz vazduha bilo je stvar Hitlerove sujete, njegove lične osvete.“
Filmovi bombardovanja
Nemačko bombardovanje Beograda tokom Aprilskog rata 1941. godine nikada nije snimljeno filmskom kamerom. Godine 1945. Nikola Popović je uradio prvi posleratni dokumentarni film pod nazivom „Odmazda Beograda“. Popović je sekvence bombardovanja montirao iz više drugih dokumentarnih filmova, skrojio je scene, koristeći razni materijal zaplenjen iz nemačkih filmskih žurnala. Ubacio je scene nemačkih aviona, Junkersa 87 (Štuke) i dvomotornih Hajnkela 111. U filmu se nalaze kadrovi neprepoznatljivih gradova u plamenu, snimci bombardovanja Varšave iz 1939., Roterdama i Londona iz 1940. Snimio je 1945. rekonstruisane scene eksplozija na ruševinama zaostalim iz rata.
Posledice nemačkog bombardovanja Beograda, 6. aprila 1941. snimio je odmah po završetku bombardovanja još pre ulaska nemačkih trupa u glavni grad i kinoamater Radomir Milojković, koji je ujedno i prvi snimio razrušen grad. Njegovi snimci prikazani su nakon završetka Drugog svetskog rata, u filmu Marka Bapca iz 1978. pod nazivom „Kada je nebo bilo crno nad Beogradom".

Monday 19 May 2014

poplava

poplava je došla i do njihovih vrata
sa statusima sa žiro računima
i humanim telefonima
zbog vode koja prodire kroz njihove prozore

ali gde su telefoni i žiro računi za kontejnere
za pseta što oberučke kopaju po pvc ambalaži
sa reklamama i ostacima uskršnje šunke i kuvanih jaja
gde je ta humanost tada
kada vode na pragu nema

potonimo svi zajedno
solidarno srušimo i sopstveni krov
ne dišimo između četiri zida solidarno
slikajmo se i postujmo herojske poduhvate

ili zašto ne bi volontirali
vi što nemate ni frižider ili imate samo njega bez hleba
predlažu oni što skakuću do nemačke i italije
na vikend
što brčkaju stopala u moru
za dosadno popodne
što jedu sve obroke i međuobroke
svakodnevno
skakućući bez ograničenja tamo-vamo i onamo

jutro u mraku pod sivim oblacima
napraviti rez ili na drugi način prerezati kanalizaciju
koja svakodnevno nanosi stupor
jer jedan život nije vredan kao gomila
treba globalno-kolektivno crknuti
kao predlog
zanemariti sopstvo kao manje i nevažno
potonuti

potonuti
potonuti
potonuti
u izlivu kroz vrata bez oluka
direktno na ulicu
na videlo
potonuti
globalno crknuti
dobrovoljno zaplivati
sa perajima ekranizovanih likova
postati slika
sa vodom do grla

ugušiti se bez poruke
i oporuke
jer tako treba
jer šta je humanost bez statusa
bez odraza u oku bezličja
društvene mreže

personne nulle
disbeliefs in human kind
disbeliefs
u holu od leda
u masi pogleda
sa statusima sa žiro računima i humanim telefonima
za restauraciju pragova i prozora
sa telima na površini
(sada) podignutoj u očnoj visini

5.37 pm - 6.07 pm
18.5.2014.
Vladimir Milojković